Prehrambeni aditivi

Aditivi – u proizvodnji hrane – su materije koje se dodaju u proizvode u cilju poboljšanja nekih njihovih svojstava. Radi lakše identifikacije uvedeno je njihovo označavanje odgovarajućim brojem u E-sistemu obilježžavanja aditiva, pod kontrolom od EC - Europske komisije (European Commission), kojeg je prihvatila većina zemalja.

Prehrambenim aditivima se smatraju tvari tačno poznatog hemijskog sastava,koje se ne konzumiraju kao hrana i nisu tipski sastojci koji, tokom metabolizma, oslobađaju energiju. Većina aditiva ima nehranljiva svojstva.^[1][2][3]

Ako aditiv ima oznaku E-broja to podrazumijeva da je prošao odredjeno procesuiranje provjere zdravstvene ispravnosti. Međutim, bez obzira na provjeru i označavanje, veliki broj aditiva je štetan po ljudsko zdravlje ako se uzima u količinama većim od onih koje su medicinski dnevno dozvoljene (ADI).

Aditivi su dodatne tvari ima u prehrambenoj industriji, a neki aditivi se upotrebljavaju i u farmaceutskoj industriji. Aditivi se dodaju hrani u tehnološkom procesu proizvodnje, tokom pripreme, obrade, prerade, oblikovanja, pakovanja, transporta i čuvanja.

To su supstance koje postaju i ostaju sastojak prehrambenih proizvoda (za razliku od pomoćnih sredstava i enzimskih preparata koji dolaze u kontakt sa prehrambenim proizvodom, ali ne postaju njegov sastojak), zbog čega su, sa zdravstvenog aspekta, značajnije.

1. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
2. ^ Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.
3. ^ Sofradžija A., Berberović Lj., Hadžiselimović R. (2003): Biologija za 2. razred opće gimnazije: 39-41. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-581-0.